Prezentacija modela rada britanskog Savjetovališta za kreditno savjetovanje potrošača, odnosno Fondacije za kreditno savjetovanje
g. Malcolm Hurlston
osnivač i predsjednik Upravnog odbora britanske Fondacije za kreditno savjetovanje
Zagreb, 19. srpnja 2007.
Čuli ste za drugi dolazak? Ovo mi je peti dolazak u Zagreb. Prvi puta došao sam kao student ljetne škole zagrebačkog Sveučilišta, a nakon toga kao turistički vodič i bio sam žrtva komunizma. Moji kolege studenti koji su bili vodiči u Španjolskoj i Italiji zarađivali su odvodeći za proviziju svoje klijente u noćne klubove. Ja sam svoje odveo u Labirint u Dubrovniku i pitao vratara koliko ću dobiti za trideset ljudi. Pogledao me iznenađeno i rekao: "Ovdje je komunizam i svi dobivamo plaću bez obzira hoće li netko doći ili ne. Bolje da odeš negdje drugdje." Na kraju sam uspio zaraditi dovoljno za svoju treću godinu studija, ali to je druga priča. Treći sam puta ovdje bio kao disc jockey BBC-a gostujući na Radiju 101, a četvrti puta kao zagovornik radničkog dioničarstva u poduzećima u kojima su zaposleni.
Ali ovo je prvi puta da dolazim kao osnivač britanske humanitarne organizacije koja ima cilj pomagati ljudima u problemima… problemima koji nastanu nakon što posude novac... od ljudi poput vas. Možda će vas to iznenaditi, ali nisam došao predlagati da manje posuđujete niti da pri tome budete oprezniji. Moja je poruka da su krediti najbolji lijek za gospodarstvo. Oni potrošačima daju moć korištenja njihove cjeloživotne zarade kojom mogu pomoći gospodarski rast koristeći plastični sadržaj svojih novčanika.
Iako su krediti bez jamstava koje dobivaju potrošači u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama – zemljama koje ja zovem Anglo-sferom – višestruko veći od sličnih kredita ovdje ili u Europskoj Uniji u cjelini, oni tamo nisu opasnost za gospodarstvo. Ne morate mi vjerovati na riječ; no valjda možete vjerovati guverneru Engleske narodne banke ili predsjedniku Federalnih rezervi u Washingtonu. Pa ako je gospodarstvo u redu, u čemu je problem?
Problem postoji i socijalne je prirode. Iako devet od deset potrošača dobro koriste kredite, deset posto korisnika kredita zapadne u probleme. U Velikoj Britaniji to je gotovo milijun ljudi. A njihovi problemi nisu samo financijski. Osobne nevolje glavni su uzrok prezaduženosti… bolest, nezaposlenost ili prekidanje bliskih odnosa. Ljudi u dugovima osjećaju se izolirano i nesretni su. Mi znamo da jedna od tri osobe ne mogu to izreći niti svom partneru ili partnerici. Zamislite samo. Zato sam siguran da nećete biti iznenađeni podatkom da je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije polovica ljudi u dugovima klinički depresivna, a neki su suicidalni. Ne želim suditi, no smatram da je pružanje suosjećajne i učinkovite prve pomoći žrtvama kreditiranja u interesu kreditne industrije koja se želi razvijati i imati značajnu ulogu u gospodarskom razvoju.
Baš tu ulogu ima moja dobrotvorna organizacija: CCCS ili formalno: Fondacija za kreditno savjetovanje. Naše su usluge besplatne i pružamo ih s ciljem da utješimo i podržimo svoje klijente tako da oni, najbolje što je moguće, otplate svoje dugove i oporave se. Prošle smo godine primili oko tristo tisuća telefonskih poziva; umanjili smo mnoge strahove i pomogli našim klijentima da bankama otplate više od jedne i pol milijarde kuna.
Kako to činimo? Ljudi koji su zapali u probleme nazovu naš besplatan broj. To je broj 0800 138 1111. Ne možete ga nazvati iz Hrvatske ali ja ga volim ponavljati kad god imam za to priliku jer kad sam na radiju ili televiziji i ne mogu se sjetiti tog broja onda to ispadne malo glupo. Naši telefonski savjetnici, u razgovoru koji u prosjeku traje osam minuta, određuju radi li se o osobi koja ima problema s dugovima ili je glavni problem osobe drugačije prirode. Oni koji su si u stanju sami pomoći dobit će od nas komplet za samopomoć sa savjetima, korisnim obrascima i predlošcima pisama koje mogu poslati svojim kreditorima. Ostalima – a prošle je godine to bilo više od sedamdeset tisuća ljudi – nudimo razgovor s jednim od naših posebno osposobljenih i iskusnih savjetnika. Taj prvi razgovor traje otprilike jedan sat.
Kakvi su to ljudi, ti koji su posudili novac i sada su u problemima? Najbolji tehnički pokazatelj je omjer između visine ukupnog duga i njihovog mjesečnog neto prihoda. U prosjeku oni duguju oko 20 svojih mjesečnih zarada i imaju desetak vjerovnika. Dva posto od njih su ekstremno prezaduženi: njihov je omjer duga prema zaradi preko 66:1; ukupan dug dostiže i milijun kuna a koriste više od šesnaest kreditnih kartica. Stvarno imaju problema. Obično su u dobi između dvadeset i pet do četrdeset godina i spadaju u skupinu s nižim primanjima. U njihovim dugovima – a to je drugačije od situacije ovdje – 45% posto otpada na kreditne kartice i još 45% na potrošačke kredite; ostalo su druge vrste kredita.
I što im naši savjetnici kažu? Prvo moraju podmiriti prioritetne otplate – hipotekarni kredit, obaveze prema državi, režije. Zatim moraju pokriti osnovne životne troškove za sebe i svoje obitelji. Nakon toga vidimo što preostaje za otplatu vjerovnika. Zatim kažemo njihovim vjerovnicima… pogledajte! Zapravo ne kažemo; u današnje vrijeme vjerojatno pošaljemo e-mail ili napravimo nešto preko weba. Kažemo im: razdvojili smo za vas one koji ne mogu otplaćivati od onih koji ne žele otplaćivati. Ova osoba želi otplaćivati i nudi vam, prema našem stručnom mišljenju, najviše što može. Mi ćemo organizirati jednu mjesečnu uplatu nama koju ćemo pravično i učinkovito preraspodijeliti vama.
Svakome tko nam se obrati pomažemo na ovaj ili onaj način, no ovi ljudi koriste našu pomoć godinama, sve dok ne otplate svoje dugove. I, kažemo njihovim vjerovnicima, i vi također trebate pomoći. Da bi ovo uspjelo mora postojati svjetlo na kraju tunela. A to znači da morate obustaviti obračunavanje kamata, zaračunavanje zateznih kamata i sudsko gonjenje. Možda zvuči nevjerojatno, no kreditori skoro uvijek prihvate to što ponudimo. Koji je tome razlog, osim zaštite dobrog imena kreditne industrije?
Kao prvo, stekli smo njihovo povjerenje tijekom petnaest godina našeg rada. Kao drugo, oni znaju da mi imamo prednost asimetrije informacija – mi vidimo cijelu sliku, svih deset dugovanja i sve osobne okolnosti. A svaki kreditor obično vidi samo dio te slike. Kao treće, plaćamo im na učinkoviti način, korištenjem njihovog vlastitog automatiziranog sustava platnog prometa.
Kako financiramo naš rad i razvoj te naše obavezne rezerve? Od vjerovnika tražimo da nam daruju dio onoga što im uplaćujemo. Mi to zovemo pravična naknada i oni se slažu da je to upravo tako – pravično. Mi smo potpuno nezavisna, neprofitna, dobrotvorna organizacija ali dva puta godišnje s kreditorima održavamo radionicu otvorenih poslovnih knjiga ("open book management"). Dobrotvorna smo organizacija ali smo učinkoviti, barem toliko koliko i banke… ako ne i više! Tri glavna člana uprave naše neprofitne organizacije radila su za General Electric; najveće i najprofitabilnije poduzeće na svijetu. Naučili su me stvarno značenje riječi kao što su "kvaliteta" i "skalabilnost", i baš smo zbog toga tako brzo rasli. Sada se samofinanciramo, no možda se pitate kako smo započeli? Ili kako biste vi u hrvatskoj mogli započeti nešto slično?
Prvo je potrebno prikupiti donacije radi testiranja ovakvog sustava. Kreditno savjetovanje dobro je funkcioniralo u Sjedinjenim državama više od dvadeset godina zato što su kreditori smatrali da je to bolje od bankrota njihovih klijenata. Hoće li kreditori podržati taj pristup i u Velikoj Britaniji u kojoj bankroti nisu toliki problem? Za pilot projekt prikupio sam oko šest milijuna kuna kako bih na osamnaest mjeseci zaposlio petnaest ljudi. Većina početnih sredstava došla je od dviju banaka, a ostatak od druge neprofitne organizacije koju vodim. Kao filantrop i "control freak" kroz niz godina donirao sam oko deset milijuna kuna iz svojeg vlastitog privatnog poduzeća. Pilot projekt bi ovdje bio manjeg opsega i bilo bi potrebno testirati je li kreditna industrija dovoljno razvijena.
Ili, ako pogledamo s druge strane – postojanje ovakvog savjetovališta čije su usluge besplatne, svakome dostupne i učinkovite olakšat će političke i društvene okolnosti za razvoj kreditne industrije. Jer kreditno savjetovanje ne pomaže samo kreditorima i prezaduženima; ono pomaže gospodarstvu i društvu u cjelini.
Dodatne informacije:
- Prezentacija kraća (na hrvatskom jeziku)
- Prezentacija dulja (na engleskom jeziku)
