Osobni stečaj nije poželjan izlaz, ali je ipak – izlaz
- Institucija osobnog stečaja u Hrvatskoj još ne postoji, ali postojeći problemi, prije svega prezaduženost građana, ukazuju na potrebu da osobni stečaj uđe u zakonsku regulativu
Trenutačno u Hrvatskoj oko 15.000 građana ne može podmiriti svoje kreditne obveze u poslovnim bankama. U odnosu na 2,8 milijuna obveza po različitim kreditima ovo se i ne čini velika brojka, ali riječ je samo o vrhu ledene sante prezaduženosti hrvatskih građana. Jer, osim kreditnih obveza prema poslovnim bankama građani duguju kartičarima, prijateljima, rodbini, kamatarima i ostalim sudionicima legalnog i nelegalnog financijskog tržišta. Što je sa svima onima kojima je u toj prezaduženosti voda došla do grla? Može li za njih rješenje biti osobni stečaj, institucija koja još ne postoji u Hrvatskoj, ali je prihvaćena u velikom broju razvijenih zemalja, i što bi osobni stečaj značio za dužnika?
Na ta i brojna druga pitanja pokušali su odgovoriti sudionici 4. okruglog stola na temu "Osobne financije u Hrvatskoj – Uloga stečaja fizičkih osoba na financijskom tržištu" u organizaciji Udruge za planiranje osobnih financija "Život u plusu". Izuzetno zanimljiva i nadasve aktualna tema privukla je velik broj predstavnika banaka, osiguratelja, investicijskih fondova, ministarstva financija i pravosuđa, interesnih organizacija s financijskog tržišta, kao i pravnike i ekonomske stručnjake.
Otvarajući skup, održan u Novinarskom domu u Zagrebu, predsjednik Udruge "Život u plusu" Nikola Milijević istaknuo je kako institucija osobnog stečaja još ne postoji u Hrvatskoj, ali postojeći problemi, prije svega prezaduženost građana, ukazuju na potrebu da osobni stečaj uđe u zakonsku regulativu. Danas je, naglasio je Milijević, zakonom uređeno samo kako vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja od dužnika. Dužniku se može "sjesti" na plaću, može mu se zaplijeniti i prodati imovina, može ga se strpati u zatvor. No, takvim pristupom gube svi: gube vjerovnici koji najčešće ne mogu naplatiti cijelo potraživanje, gubi i dužnik jer će u takvoj situaciji teško ponovo stati na noge, a gubi i država jer ima još jedan socijalni slučaj više. Osobni stečaj, kaže Milijević, možda je krajnji, ali za mnoge i jedini izlaz da se riješe svojih dugova, da krenu od početka i da kroz određeno vrijeme opet preuzmu odgovornost za svoje financije.
I Slovenija uvela osobni stečaj
Od 1. listopada u Sloveniji je na snazi Zakon o osobnom stečaju temeljenna američkom modelu. Prema tom Zakonu osobni stečaj mogu pokrenuti i dužnik i vjerovnik. Postupak se pokreće pred sudom, a sud imenuje stečajnog upravitelja koji postaje dužnikov skrbnik na duže razdoblje. Sva dužnikova imovina se prodaje i iz nje se namiruju vjerovnici. Postoje dvije faze postupka. Prva je stečaj, a druga oslobađanje dužnika od obveza koje se nisu namirile u stečaju. Oprost dugova moguć je tek nakon dvije do pet godina kušnje o čemu odlučuje stečajni upravitelj. U međuvremenu dok traje razdoblje kušnje dužniku se uzima do dvije trećine prihoda za namirenje dugova. U slovenskom Zakonu postoji i pojam „ponavljača“ što znači da osoba koja je ušla u osobni stečaj to više ne može učiniti slijedećih deset godina.
Milijević je također upoznao prisutne s osnovnim ciljevima Udruge "Život u plusu". To je prije svega pomoć građanima u planiranju vlastitih financija kako bi izbjegli zamke potrošnje iznad svojih mogućnosti, a potom i pomoć onim građanima koji su već upali u financijske probleme iz kojih ne vide izlaz. U sklopu Udruge već djeluje financijsko savjetovalište koje pomaže svima kojima je pomoć potrebna.
Milijević: Kod prisilne naplate dugova gube svi: gube vjerovnici koji naj-češće ne mogu naplatiti cijelo potraživanje, gubi i dužnik jer će u takvoj situaciji teško ponovo stati na noge, a gubi i država jer ima još jedan socijalni slučaj više
Vjerovnici nisu samo banke
Direktor Hrvatske udruge banaka, Zoran Bohaček, u uvodnom je izlaganju iznio podatke koji potvrđuju da velika većina korisnika bankarskih kredita na vrijeme podmiruju svoje obveze. Problem s vraćanjem kredita ima manje od tri posto građana od ukupno 2,8 milijuna kreditnih zaduženja i to najčešće zbog nepredvidivih životnih situacija kao što su bolest, gubitak posla, razvod ili smrt. U procjeni kreditne sposobnosti građana bankama umnogome pomaže i kreditni registar. Ako banka nekome ne odobri kredit ili mu odobri manji iznos od traženog ona mu zapravo čini uslugu jer podaci iz kreditnog registra pokazuju da taj građanin ne bi mogao vraćati kredit i samim time izložio bi se riziku prisilne naplate nad svojom ukupnom imovinom. Ipak, Bohaček preporučuje građanima da u slučaju nemogućnosti podmirenja svojih kreditnih obveza najprije dođu u svoju banku i pokušaju se dogovoriti o reprogramu kredita. Iako banka to ne mora prihvatiti, isplati se pokušati jer ni bankama nije u interesu da se izlože riziku nenaplate svojih potraživanja, a eventualni reprogram kredita naplatit će kroz dodatne kamate.
Bohaček: Vjerovnik u svakom slučaju ima pravo na naplatu svojih potra-živanja, ali postavlja se pitanje kako pri tom sačuvati dostojanstvo du-žnika i njegovu sposo-bnost da dalje živi, radi i vraća svoje dugove
Bohaček je također upozorio da vjerovnici nisu samo banke, nego i sve druge fizičke i pravne osobe koje imaju valjane dokaze o dužničko-vjerovničkom odnosu te da i ti vjerovnici mogu posegnuti za krajnjim rješenjem: naplatom duga kroz ovrhu dužnikove imovine. U odnosu dužnik – vjerovnik, prema Bohačekovom mišljenju, postoji jedno ključno pitanje (problem) za koje nigdje ne postoji univerzalno rješenje. Riječ je o tome da vjerovnik u svakom slučaju ima pravo na naplatu svojih potraživanja, ali kako pri tom sačuvati dostojanstvo dužnika i njegovu sposobnost da dalje živi, radi i vraća svoje dugove. Jedno od mogućih rješenja za Bohačeka je uvođenje instituta osobnog stečaja u hrvatsko zakonodavstvo. Međutim, upozorava on, osobni stečaj nije bogom dano rješenje kojim se brišu dugovi pa možeš iz početka. Osobni stečaj je samo krajnje rješenje kad više nema drugih načina da se čovjek izvuče iz dugova. U zemljama gdje ta institucija postoji, ulazak u osobni stečaj je teško iskustvo za dužnika jer on time gubi financijsku samostalnost, isključen je na nekoliko godina iz svih financijskih tokova i morat će isto toliko vremena živjeti pod skrbništvom stečajnog upravitelja.
Kako to rade Francuzi
U Francuskoj postoje povjerenstva za prezaduženost koja pokušavaju u razgovoru s dužnikom i vjerovnicima doći do plana kako riješiti dugove. Jedna od tih mogućnosti je i osobni stečaj koji je za dužnika izuzetno neugodno iskustvo. Sva imovina dužnika uključujući i stan ili kuću se prodaje. Dužniku ostaje samo namještaj, dio odjeće i automobil, ali samo ako dokaže da mu je potreban za posao. Nakon što je to učinjeno njegovi se dugovi brišu, ali dužnik i dalje živi na minimumu uz stalni nadzor te su potrebne godine da bi opet mogao otvoriti neki račun, dobiti karticu ili podići kredit. Ne čudi stoga što u postupku traženja plana za rješenje dužničkog odnosa samo 20 posto Francuza izabire stečaj kao rješenje svojih problema. Zanimljivo je za Francusku da su banke po zakonu dužne odbiti zahtjev za kredit građanima koji su na tako zvanim „crnim listama“ zbog ranijih problema s plaćanjem dugova.
Svoje izlaganje Bohaček je završio preporukom za zajednički angažman svih zainteresiranih na iznalaženju najpovoljnijih rješenja za pomoć prezaduženim građanima. To se prije svega odnosi na Ministarstvo pravosuđa, sindikate, udruge potrošača i Ministarstvo financija. Treba sjesti za stol i vidjeti kakva rješenje u svijetu već postoje i što je u našim uvjetima najprikladnije uključujući tu i osobni stečaj, odnosno način na koji će se on provoditi s obzirom da je praksa tu različita od države do države. U svakom slučaju, kaže on, buduće zakonodavstvo na tu temu mora biti popraćeno i procjenom njegova učinka kako bi dobili najbolja rješenja.
Preventiva kao rješenje
Žarko Fatović, član Uprave Cardif osiguranja iznio je na skupu vrlo zanimljive rezultate istraživanja koje je provela njegova matična kuća u više od 20 zemalja i na više od 20 tisuća ispitanika. Istraživanje je pokazalo da se ljudi najviše boje rizika od bolesti i gubitka posla te da je pri tom većina izrazila potrebu za zaštitom od tih rizika prilikom uzimanja kredita. Upravo je ta zaštita ono što Cardif osiguranje nudi građanima u Hrvatskoj. Trenutačno se građani prilikom uzimanja kredita mogu osigurati za slučaj smrti kada osiguratelj vraća kredit u cijelosti, u slučaju duljeg bolovanja kada osiguratelj plaća prvih 12 anuiteta i u slučaju gubitka radnog mjesta kada će osiguratelj platiti prvih šest anuiteta kredita. Svoju ulogu na okruglom stolu Cardif je pronašao u upozorenju na potrebu preventivnog djelovanja koje će spriječiti da do osobnog stečaja uopće dođe. Jedno od tih preventivnih djelovanja je i osiguranje od nemogućnosti vraćanja kredita zbog nepredviđenih životnih situacija.
Dragan Tomaševski, stečajni upravitelj i autor nekoliko radova na temu stečaja, upozorio je da pri traženju hrvatskog modela zakona o osobnom stečaju ne bi trebalo nekritički preuzeti neka tuđa rješenja, ali i da se ne smije odlagati uvođenje tog instituta u hrvatsko zakonodavstvo.
Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga "Potrošač" prozvao je "reklamokraciju" kojom se građani obasipaju sa svih strana i navode na neplansku potrošnju. Spas od dugova građani onda traže u kreditima pa i onima s "bandera" na tramvajskim stanicama što ih još dublje uvaljuje u probleme uključujući i one s utjerivačima dugova. Izlaz iz te situacije je veća "financijska pismenost" građana kako bi racionalno rasporedili svoj budžet. Rkman je rekao kako Vladino povjerenstvo za cijene upravo razmatra mogućnost kampanje za podizanje "financijske pismenosti" građana, odnosno svijesti da se može trošiti samo u okvirima vlastitih financijskih
mogućnosti.
Rkman: Nužno je podi-zanje "financijske pisme-nosti" građana kako bi racionalno rasporedili svoj budžet i trošili u okvirima vlastitih fina-ncijskih mogućnosti
Ideju o takvoj inicijativi podržao je i Zoran Bohaček ocjenjujući da će u podršci i realizaciji te inicijative svoj interes naći banke i sve druge financijske institucije. Uključujući se u raspravu Nikola Milijević se složio s neophodnošću prevencije i edukacije građana na čemu sustavno radi i Udruga "Život u plusu", ali i naglasio kako za sada takvim projektima nedostaje prijeko potrebna potpora Vlade.
Primanja ne pokrivaju troškove
Govoreći o uzrocima prezaduženosti građana predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je naglasio kako je danas nivo mirovina i zarada građana jednostavno nedovoljan za podmirenje životnih troškova. Mirovine i plaće su 20 do 30 posto niže od potreba i obiteljima ne preostaje drugo nego zaduživati se. O tome dovoljno govori i podatak da su krajem lipnja građani poslovnim bankama dugovali 120 milijardi kuna, po obitelji 96.000 ili po pojedincu 27.000 kuna. Pola tog duga otpada na različite nenamjenske kredite i kreditne kartice kojima se pokrivaju mjesečni troškovi.
Sever: Mirovine i plaće su 20 do 30 posto niže od potreba i obiteljima ne preostaje drugo nego zadužiti se
Sever je također upozorio na novi udar na obiteljske budžete koji je došao zbog povećanja kamata na kredite. Takva povećanja dosežu i do 700 kuna mjesečno i sve je više onih koji se zbog toga obraćaju i sindikatima. Dakako, treba sada u svemu tome ljudima pomoći i pronaći određena zakonska rješenja, neki hrvatski model pomoći pa ako treba i osobnog stečaja i ozakoniti ga, rekao je Sever.
O potrebi da svi sudionici na tržištu pomognu u prevladavanju prevelike zaduženosti govorio je i Darko Cesar, predsjednik Uprave Merkur osiguranja. U Merkuru nastoje pomoći klijentima koji se nađu u financijskim teškoćama prolongiranjem uplata pa i storniranjem ugovora bez štetnih posljedica za klijenta. Na isti način morali bi postupati kartičari i banke što za sada nije slučaj. Cesar smatra da je donošenje zakona o stečaju u ovom trenutku preuranjeno te da prije toga treba podići razinu financijske svijesti kod građana ukazivanjem na probleme koje prekomjerna potrošnja može donijeti.
Zaključujući ovu zanimljivu raspravu Nikola Milijević je na neki način prozvao sve ponuđače financijskih usluga da pokažu veću društvenu odgovornost prema problemu prezaduženosti građana. Točno je da je svaki potrošač odgovoran za svoje postupke, ali većina tih potrošača nije dovoljno financijski educirana i ne treba ih nekontroliranim reklamnim ponudama pozivati na potrošnju bez pokrića. Jer, što na primjer reći na tv reklamu jedne banke u kojoj se građanima poručuje da nije važno ako nemaju novaca jer kod te banke mogu kupiti auto ili stan pod najpovoljnijim uvjetima. Komentar takvoj ponudi, kaže Milijević, uistinu nije potreban.
Slučaj gospodina Majnarića
Prisutne na okruglom stolu posebno je potresla priča Mladena Majnarića čiji slučaj definitivno potvrđuje potrebu za pravnim rješenjima koja bi pomogla ljudima koji se nađu u dužničkom škripcu. Gospodin Majnarić je bio obiteljski čovjek, radio je kao profesor i nastavnik, bio je branitelj, a u privatne poduzetnike otišao je s radnog mjesta u Ministarstvu obrane.
Kako sam kaže, u privatni posao nije ušao nepromišljeno i neodgovorno. Imao je znanja i iskustva s prijašnjih poslova. Otvorio je poljoapoteku na području od posebne državne skrbi računajući na obećanja države da će pomoći privatnom poduzetništvu na takvim područjima. Pomoći nije bilo i kola su krenula nizbrdo – dugovi su se gomilali, prijatelji i rodbina okrenuli su mu leđa, brak se raspao, a njemu bi sa sadašnjom mirovinom trebalo više od 80 godina da vrati dug koji je narastao na 400.000 kuna.
Unatoč tim nedaćama gospodin Majnarić u svemu se i dalje ponaša kao odgovoran čovjek koji bi želio riješiti svoju situaciju, izaći iz slijepe ulice i ponovo stati na svoje noge. Problem je - kako?
Okrugli stol "Potrošačka groznica i prezaduženost građana"
Udruga Život u plusu pred predstojeće blagdane organizira svoj peti po redu okrugli stol “Osobne financije u Hrvatskoj”. Prigodno, tema će ovoga puta biti “Potrošačka groznica i prezaduženost građana”. Okupljeni predstavnici kreditnih institucija, regulatora i građana raspravljat će o čimbenicima koji utječu na povećanje zaduženosti hrvatskih građana iz godine u godinu, mogućim posljedicama takvog trenda te o mjerama koje bi bilo uputno poduzeti za njihovo ublažavanje. Peti okrugli stol “Osobne financije u Hrvatskoj” zakazan je za 19. studenoga 2008.
Izvor: Svijet osiguranja br. 10/08.
Dodatne informacije:
