Koja je neto vrijednost moje imovine
Kad sam poznanike i prijatelje pitao za neto vrijednost njihove imovine, obično bi me blijedo pogledali. Nekolicina mi je znala reći koliko su potrošli na automobil ili koliko su platili kvadrat stana. Kad sam im objasnio da se neto vrijednost imovine računa tako da se kupovna cijena imovine svedena na sadašnju vrijednost umanji za vrijednost dugova i inflaciju, većina nije zadržala raspoloženje za nastavak razgovora.
Ako je točno da je dug zao drug, onda građani Hrvatske imaju mnogo razloga za paniku. Potkraj prošle godine svaki je zaposleni bio u prosjeku dužan 10.000 eura, a ukupni dug građana probio je svotu od sto milijardi kuna. Da stvari budu gore, početak ove godine obilježio je val novih poskupljenja, prije svega hrane i osnovnih životnih potreba, koji je mnoge natjerao da izlaz još jednom potraže u novim minusima na tekućim računima, balansiranju karticama i nenamjenskim gotovinskim kreditima. U tome im nimalo ne pomažu banke, kartičari, štedionice i ostali, od proizvođača do trgovaca, koji agresivnom reklamom potiču i onako pregrijanu potrošnju.
Ako želite vidjeti gdje se u svemu tome vi nalazite, dovoljno je da pokušate izračunati vrijednost svoje neto imovine. Sukladno rečenom, kupovnu cijenu svoje imovine svedite na sadašnju vrijednost i umanjite za vrijednost dugova i inflacije i ono što preostane, ako preostane, reći će vam koliko imate - bez dugova. Vjerojatno će se mnogi nakon takve računice uhvatili za glavu i zapitali: kako ne upasti u začarani dužnički krug, ili kako iz njega izići? Odgovor je samo jedan: preuzimanjem odgovornosti za vlastite financije i potrošnju u granicama platežnih mogućnosti. Možda vam na tom putu pomogne i naša mala analiza načina na koji se pojedinci odnose prema vlastitoj financijskoj situaciji, koja ujedno sugerira što i kako planirati kad je novac posrijedi. Planovi i financijski ciljevi razlikuju se ovisno o tome iz koje perspektive pojedinac gleda na vlastiti novac.
Mjesečna perspektiva: glavni je cilj što veći mjesečni prihod radi podmirivanja mjesečnih troškova. Drugim riječima, preživljavanje. Ne zna se ostaje li nešto na kraju mjeseca jer i to uglavnom odlazi na potrebe, a katkad i na više ili manje potrebna zadovoljstva. Živi se iz mjeseca u mjesec, a u teža vremena besparice ponekad i iz dana u dan. Dostupnost kredita i nespominjanje imena na bankarskoj crnoj listi smatra se blagoslovom. Povremeno se pozove broj telefona s reklame zelenaša na koju se naiđe na ulici. Dugoročni su ciljevi u maglici neizvjesne budućnosti, možda postoji nada da će sve na kraju dobro ispasti. U idealnom slučaju osoba vodi mjesečni budžet, bilježi i računa svoje mjesečne prihode te tome prilagođava potrošnju.
Godišnja perspektiva: glavni je cilj zaraditi što više i biti bez novčanih briga održavajući sadašnji životni stil. Na kraju mjeseca moglo bi ostajati puno više, ali… treba mi ovo, ili želim ono. Lako je doći do kredita ili leasinga, pa zašto ne kupovati kad ionako to svi od mene očekuju, od roditelja, djece, prijatelja, medija, reklama... Zato što puno zarađujem znam da će mi biti dobro ove godine, vjerojatno i sljedeće, a poslije, ma imam još vremena pobrinuti se za crne dane. Ako mogu (a može više nego što misli), uložit ću nešto novca u neki fond ili dionice, čak ću uzeti kredit za to jer, za razliku od onih koji preživljavaju s mjesečnom perspektivom, imam kreditnu sposobnost i nisam na bankarskoj crnoj listi. Znam da je neizvjesno, ali vjerojatno ću imati sreće i na taj način zaraditi puno više nego što sam se zadužio.
Cjeloživotna perspektiva: glavni je cilj stalno povećavanje vrijednosti vlastite imovine jer znam da ću tako sebi i svojima osigurati najbolje uvjete za život. Znam izračunati neto vrijednost svoje imovine: osobne, obiteljske, u obrtu ili vlastitom poduzeću. Znam u kojim oblicima držim svoju imovinu i s kojim ciljem. Znam na koji način i zašto promijeniti oblik imovine. Naravno da imam mjesečni i godišnji budžet i da su, uz troškove života i poslovanja, tu važne stavke ulaganja u one oblike imovine koji odgovaraju mojim životnim financijskim ciljevima i karakteru: osiguranja, mirovinska štednja, stambena štednja, fondovi, dionice, nekretnine… Planiram školovanje svoje djece, planiram dobar stan ili kuću za sebe i svoje, planiram razvoj vlastite karijere ili privatnog posla. Ne znam što budućnost nosi, ali imam svoju viziju i aktivno radim na njezinu ostvarivanju.
Planiranje za starost
Nedavno se u izlozima knjižara pojavilo hrvatsko izdanje knjige američkog novinara Leea Eisenberga Planiranje financijske sigurnosti za starost – posve drukčije razmi-šljanje o ostatku vlastitog života. Napisana zabavno i s dozom humora, iako prepuna refenci na ameri-čku opću kulturu i okolno-sti, ova knjiga će i hrvatskog čitatelja jako dobro motivirati za razumijevanje i primjerenu skrb o neto vrijednosti vlastite imovine. Sličniji smo Amerikancima nego što bi se na prvi pogled to moglo reći. Hrvatsko je izdanje knjige izvrsno prevedeno i odlično uređeno. Knjigu možete naručiti na telefon 01/6062-888 po cijeni od 210 kuna (s dostavom; za narudžbenicu kliknite na naslovnicu).
I na kraju još nešto: Iako ekonomisti kažu da je dug, odnosno kredit dobra opcija jer pokreće gospodarstvo i ljudima omogućava kupnju robe i usluga svojom budućom, pa i cjeloživotnom zaradom, stvari ne stoje baš tako, barem što se osobne potrošnje tiče. Život na kredit može biti dobar u određenim životnim situacijama, ali ne uvijek i ne pod svaku, najčešće previsoku cijenu. Napokon, zaduživanje je za svaku osobu samo jedna strana medalje. Druga je financijsko planiranje, štednja i ulaganje i jedino njihovom kombinacijom možete kontrolirati novac, umjesto da on kontrolira vas i narušava vam život prezaduženošću.
