Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Samo mali dio tih šteta – prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje – nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete
Poljoprivreda je jedna od najvažnijih i najstarijih ljudskih djelatnosti. Itekako utječe na druge gospodarske djelatnosti, kao što su prehrambeno-prerađivačka, trgovina, turizam, promet, energetika, kemijska industrija. Važna je zbog povećanja zaposlenosti i vanjsko-trgovinske bilance, utječe da prehrambeno i zdravstveno stanje stanovništva, pa tako i na količinu i kakvoću prehrane, ekološku ravnotežu, zaštitu okoliša, ali i očuvanje kulturnih i ostalih tradicijskih vrijednosti.
Unatoč konstantnom razvoju poljoprivrede, od razvoja novih sorti i vrsta proizvoda, industrijalizacije do velikog napretka znanosti i tehnologije u cilju postizanja najboljih rezultata – prinosa, iskoristivosti zemljišta, ali i visokih standarda kakvoće i prehrambene sigurnosti konačnog proizvoda – i dalje je jedna od najrizičnih grana proizvodnje, i to upravo za proizvođače. Tako u Hrvatskoj od ukupno 190 tisuća registriranih gospodarstava, njih 63 posto raspolaže s manje od tri hektara, zbog čega se teško mogu nositi s rizicima moderne poljoprivrede. Uz rizik povezan s cijenom, eventualnu nemogućnost prodaje i plasmana proizvedenih dobara, kao i promjene cijena repromaterijala i poljoprivrednih proizvoda, velik rizik može stvarati i promjena zakonodavstva i pratećih mjera poljoprivredne politike, carinskog i poreznog sustava, likvidnost i financijska stabilnost zbog nemogućnosti otplate postojećih i dizanja novih kredita.
Najvažniji rizik – proizvodni
No, najvažniji rizik koji proizlazi iz same djelatnosti upravo je proizvodni – rizik smanjenja količine i kakvoće proizvodnje zbog bioloških procesa pod utjecajem vremenskih prilika, bolesti, štetočina, konverzije hrane, plodnosti tla i mnogih drugih činitelja. Vremenske neprilike, poput nedovoljne ili preobilne kiše, ekstremno niske ili visoke temperature, tuča ili mraz, ne mogu se predvidjeti s potpunom sigurnošću, a svake godine iznova svjedočimo sve većim razmjerima prirodnih nepogoda i šteta.
Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Samo mali dio tih šteta – prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje – nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete. S obzirom na to da tu nije riječ o komercijalnom sustavu naknade štete nego o pomoći, iznosi koje poljoprivrednici dobivaju nakon oluje ili tuče najčešće su višestruko manji od pretrpljene štete. Stoga je upravo osiguranje usjeva i nasada jedan od najdjelotvornijih načina zaštite, jer se samo tako može naknaditi i izbjeći potpuna šteta koja može nastati proizvođaču.
Jedna od mjera koje su se pokazale učinkovitima u Europskoj uniji i svijetu su sustavi subvencioniranja premije osiguranja, pa tako i u Hrvatskoj postoje programi kojima se nastoji potaknuti poljoprivredne proizvođače na osiguranje poljoprivredne proizvodnje na vlastitom zemljištu s ciljem umanjivanja iznosa šteta od elementarnih nepogoda, posebno tuče i poplave, te osiguranje plastenika i staklenika za štete nastale olujnim nevremenom i tučom.
Tako na državnoj razini Ministarstvo poljoprivrede nadoknađuje do 25 posto premije osiguranja, a brojni su programi i na županijskim, odnosno razinama općina i gradova. Županije u pravilu pokrivaju do 25 posto premije, a neki gradovi i općine, sukladno svojim financijskim mogućnostima, brojnosti i vrstama poljoprivredne proizvodnje koju je potrebno poticati i razvijati u pojedinom kraju, također su uveli potpore, i to od 10 do 25 posto premije. U pojedinim područjima na taj se način, uz sustav državne i regionalne subvencije, može ostvariti i do 75 posto povrata uplaćene premije, što ruši uvriježene stavove brojnih poljoprivrednika o osiguranju kao skupom i neisplativom načinu zaštite i transfera rizika.
Autor: Martina Tomić, Triglav osiguranje d.d.
Osiguranje usjeva
Osiguranje mladih nerodnih voćnjaka i vinograda
Načini obračuna štete na usjevima
