Agram Life



Mirovinski fondovi

1. Prosinac 2014
 

Zašto dobrovoljna mirovinska štednja – 3. stup?

mirovinska štednja 3. stup

Dobrovoljna mirovinska štednja predstavlja neobvezni, treći mirovinski stup, i dobar je način osiguravanja dodatnih prihoda u budućnosti. Visina mirovina pod velikim je utjecajem gospodarske krize, rastuće nezaposlenosti i starenja stanovništva, pa pitanje mirovine i traženje rješenja nikada nije bilo aktualnije.

 

Obvezni mirovinski stupovi, 1. i 2., koji se temelje na generacijskoj solidarnosti, funkcionirali su dobro dok je mirovinu koristilo manje ljudi nego što ih je uplaćivalo mirovinske doprinose. Zbog gospodarske krize, smanjenog nataliteta i produljenja životnog vijeka, situacija se, nažalost, okrenula. Kako sve više ljudi odlazi u mirovinu sve ranije, a sve manje osiguranika uplaćuje doprinose iz kojih se one alimentiraju, mirovine iz sustava generacijske solidarnosti su sve manje.

Tako su se početkom 80-ih godina prošlog stoljeća mirovine kretale i do 70 posto prosječnih plaća, dok se prosječna mirovina između 2000. i 2012. godine kreće između 37 i 45 posto prosječne plaće. Prosjek novih mirovina iz sustava generacijske solidarnosti, ostvarenih u posljednjih nekoliko godina, nerijetko je još i manji, jer se u obzir uzimaju plaće tijekom cijelog ranog vijeka, a ne najpovoljnije godine za osiguranika, kao što je to bilo nekada.

Prema statističkim podacima iz veljače 2014. godine, 523.560 umirovljenika (47,62 posto) prima mirovinu u iznosu do 2.000 kuna mjesečno. Njih 539.807 (49,10 posto) prima mirovinu u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna mjesečno, a 35.988 umirovljenika (3,27 posto) prima mirovinu veću od 5.000 kuna.

Znate li da:
– Prosječna ukupna starosna mirovina umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 2.427,35 kuna.
– Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 62 godine.
– Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina umirovljenika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 34 godine.

Prvi stup mirovina postao je neodrživ. To vidimo iz stope ovisnosti (odnosa broja zaposlenih i umirovljenika):
1950-ih godina   6 radnika : 1 umirovljenik
1980-ih godina   4 radnika : 1 umirovljenik
2000-ih godina  1,36 radnika : 1 umirovljenik
2012-e godine  1,18 radnik : 1 umirovljenik
veljača 2014.  1,16 radnika : 1 umirovljenik

Stopa zamjene (odnos posljednje plaće i prve mirovine) je smanjena sa 70 – 80 posto 80-ih  na približno 40 posto danas.

Zbog svega toga, dobrovoljni mirovinski fond je dobar način da povećate svoje prihode u mirovini, ili čak ranije, jer se sredstva mogu ‘povući’ iz fonda već nakon 50. godine korisnika. Iako je temeljni cilj ove štednje osiguranje dodatnih prihoda uz mirovinu iz prvog i drugog stupa (dakle, nakon 65. godine), u slučaju ranijeg ostanka bez posla, ili teže bolesti u 50-ima, na primjer, sredstva iz trećeg stupa mogu se koristiti kao dodatni prihod uz naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, pa čak i uz plaću. Također, novac na računu u trećem stupu je privatna imovina osiguranika, pa u slučaju njegove smrti taj novac nasljeđuje njegova obitelj prema Zakonu o nasljeđivanju. Dobrovoljnom mirovinskom štednjom dakle povećavate vlastitu sigurnost, ali i sigurnost svoje obitelji.

 Još dobrih strana 3. stupa kao namjenske štednje za mirovinu:
– Ta je štednja izuzeta od oporezivanja!
– Ne postoji dobno ili zdravstveno ograničenje
– Uplate nisu obvezne, ovise o vašim trenutnim mogućnostima. Sami određujete dinamiku i iznos doprinosa koji ćete uplaćivati i tu odluku možete mijenjati bez prethodnih najava, potpisivanja novog ugovora ili penala. Naravno, morate biti svjesni da na visinu iznosa koji ćete uštedjeti najviše utječete sami, te da redovitim uplatama i iznosima određujete svoju buduću mirovinu
– Država na sve uplate do 5000 kuna godišnje dodaje 15 posto poticaja.
– Društvo koje upravlja fondom vaša sredstva ulaže na tržištu i ostvaruje određeni prinos.
– Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.
– Korištenje sredstava iz 3. stupa moguće je već od navršenih 50 godina starosti.
– Sredstva su u cijelosti nasljedna.
Štednja i isplata mirovine ne ovise o radnom statusu i uvjetima za mirovinu iz 1. i 2. stupa.
– Mirovine isplaćuje Mirovinsko osiguravajuće društvo (isplata nije ovisna o proračunu RH).

Dakle, ako odlučite otvoriti štednju u 3. mirovinskom stupu, donijeli ste dobru odluku. Jedina stvar koja bi vas mogla odvratiti od toga je ukoliko ste trenutno u lošoj financijskoj situaciji. Naime, za otvorenje štednje u trećem mirovinskom stupu potrebno je odabranom dobrovoljnom mirovinskom društvu uplatiti ulaznu naknadu koja se naplaćuje oko 1250 kuna jednokratno. Dobro je znati i sljedeće:

– Višekratna ulazna naknada kod većine društava za upravljanje fondovima iznosi oko 7-8 posto uplaćenog doprinosa u prve četiri godine članstva, ali ne više od 400 kuna godišnje, a nakon toga iznosi oko 0,25 posto od uplaćenog doprinosa, ali ne više od 20 kuna godišnje.
– Za izlazak iz članstva odabranog dobrovoljnog mirovinskog fonda ili mijenjanju fonda,  mirovinsko društvo naplaćuje izlaznu naknadu, i to ovisno o dužini članstva prije prekida, od tri do 10 posto od ukupnog iznosa koji ste uštedjeli. Izlazna naknada se ne naplaćuje kod dobivanja sredstava.





Jadransko osiguranje
 
 

 
stednja

Hrvati u prosjeku štede 452 kune mjesečno

Gotovo 80% građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvaja 452 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2015. na uzorku od 500 ispitanika provela ...
 
 
Tjedan novaca u Hrvatskoj 2015

Započeo Europski tjedan novca u Hrvatskoj

Okruglim stolom pod nazivom “Financijskom pismenošću do zadovoljnijih građana” održanim 9. ožujka 2015. u prostorijama Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, započelo je obilježavanje Svjetskog i Europsk...
 
 
štednja navike

U novu godinu krenite s novim navikama!

Voljeli biste da u novoj godini nemate dugova, ne idete u minus, i imate kontrolu nad svojim financijama? Za početak, nastojte mijenjati svoje navike – pogledajte sljedeće navike ljudi koji žive u plusu. Neka vas one i...
 

 
stambena štednja

Vraćaju se državni poticaji na stambenu štednju

Vraćaju se državni poticaji na stambenu štednju, ali prema novoj formuli – u skromnijem opsegu Na 200. sjednici Vlade RH, održanoj 17. prosinca, raspravljalo se o Uredbi o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državn...
 
Advertisement
 
mirovinsko

Od 31. ožujka obvezne elektroničke prijave na mirovinsko

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) podsjetio je danas obveznike podnošenja prijava na mirovinsko osiguranje s više od tri osiguranika da su nakon 31. ožujka dužni podnositi prijave elektroničkim putem (E-prijav...